 |
 |
 |
 |
 |
 |
Ovdje možete pronaći sve važnije informacije o upisu u srednju školu. Pozivamo vas da istražite i sljedeće web stranice:
Srednja škola Mate Blažine Labin
Popis srednjih škola u Republici Hrvatskoj (pretraživanje prema županijama)
Webinar o e-upisu u 1. razred srednje škole (upisi u 2018./19.)
Obrtnička zanimanja - emisija Školskog HRT-a
Brosura o upisu u srednju skolu-redovni ucenici.pdf
Brosura o upisu u srednju skolu-umjetnicke i sportske skole.pdf
Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje skole.pdf
Jedinstveni popis zdravstvenih zahtjeva.pdf
Primjeri bodovanja.pdf
Kamo nakon osnovne skole.pdf
Odabir buduće srednje škole/zanimanja nije jednostavan i lagan. Učeniku mogu pomoći pitanja:
Što mogu? (moje sposobnosti, predznanja, vještine)
Kakav sam? (stavovi, vrijednosti, karakter)
Što me zanima? (koji su me predmeti u školi zanimali, što me izvan škole zanima:hobiji, aktivnosti kojima se bavim)
Jesam li spreman uložiti napor i rad da savladam neki program srednje škole?
Želim li nastaviti obrazovanje u srednjoj školi ili početi raditi?
Koje srednje škole sve postoje? (gdje se nalaze, koji su uvjeti upisa, koji su rokovi upisa, gdje mogu pronaći smještaj, mogu li dobiti stipendiju)
Koja zanimanja sve postoje? (što znam o tim zanimanjima, o uvjetima rada u zanimanju, kakve sposobnosti, karakter i stavovi su važni u tom zanimanju)
Želim li nakon srednje škole nastaviti obrazovanje na fakultetu ili visokoj školi ili se želim uključiti u svijet rada?
Gdje se s tim zanimanjem mogu zaposliti? (Neka zanimanja su na tržištu rada više tražena od drugih, za neka zanimanja postoji manja potreba te je teže naći posao)
Što su gimnazije? Što su strukovne škole? Što su umjetničke škole?
GIMNAZIJE su srednje škole u trajanju od četiri godine. Ovisno o predmetima koji su u programu gimnazije zastupljeniji mogu biti opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i umjetničke. Primjerice, jezične gimnazije imaju veću zastupljenost različitih jezika, prirodoslovno-matematičke veću zastupljenost prirodnih predmeta (biologija, kemija, fizika) i matematike. Nakon završene četiri godine, učenici su obavezni polagati državnu maturu. Gimnazije ne osposobljavaju ni za jedno konkretno zanimanje, već pripremaju za nastavak obrazovanja na fakultetu ili visokoj školi.
UMJETNIČKE ŠKOLE su škole u trajanju od četiri godine koje nude programe za učenike koji se odlikuju sposobnostima u glazbi, plesu, likovnoj umjetnosti i dizajnu. Srednje glazbene, srednje baletne i škole za ritmiku i ples upisuju se, u pravilu, nakon završene osnovne glazbene ili plesne škole. Prilikom upisa u takve škole provjeravaju se sposobnosti za traženo područje. Obrazovanje završava izradom i obranom završnoga rada. Ispite državne mature učenici polažu ukoliko planiraju nastaviti svoje obrazovanje na fakultetu ili visokoj školi.
STRUKOVNE ŠKOLE U TRAJANJU OD ČETIRI ILI PET GODINA pripremaju učenika za rad u nekom području, ali i za nastavak obrazovanja na fakultetu ili visokoj školi. Uče se opći predmeti i predmeti posebno vezani uz struku te se pohađa praktična nastava. Obrazovanje u četvreogodišnjim strukovnim školama završava izradom i obranom završnog rada. Ako učenik želi nastaviti obrazovanje na fakultetu ili visokoj školi, mora polagati državnu maturu. Strukovne škole u trajanju od četiri godine su: arhitektonski tehničar, brodograđevni tehničar, dentalni tehničar, ekološki tehničar, ekonomist, elektrotehničar, farmaceutski tehničar, fizioterapeutski tehničar, geodetski tehničar, građevinski tehničar, grafički urednik, hotelijersko-turistički tehničar, kemijski tehničar, komercijalist, kozmetičar, medicinska sestra/tehničar (trajanje: pet godina), medijski tehničar, odjevni tehničar, poljoprivredni tehničar, pomorski nautičar, poslovni tajnik, računalni tehničar, sanitarni tehničar, strojarski tehničar, šumarski tehničar, tehničar cestovnog prometa, tehničar nutricionist, tehničar-pregledač vagona, tehničar PT prometa, tehničar za brodostrojarstvo, tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, tehničar za elektroniku, tehničar za energetiku, tehničar za logistiku i špediciju, tehničar za mehatroniku, tehničar za računalstvo, tehničar za telekomunikacije, tehničar za željeznički promet, turističko-hotelijerski komercijalist, upravni referent, veterinarski tehničar, web-dizjaner.
STRUKOVNE ŠKOLE U TRAJANJU OD TRI GODINE pripremaju učenike za rad u industriji, gospodarstvu i obrtništvu. Nastava se izvodi u školskim učionicama, školskim radionicama i industrijskim pogonima. Na kraju tri godine polaže se završni ispit. Nastavak obrazovanja moguć je u tehničkim školama ili u stjecanju majstorskih zvanja i to nakon dvije godine radnog iskustva u zanimanju. Strukovne škole u trajanju od tri godine su: administrator, alatničar, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, bravar, brodograditelj, brodski mehaničar, cnc operater, cvjećar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar, finomehaničar, fotograf, frizer, grafičar dorade, grafičar tiska, instalater grijanja i klimatizacije, instalater kućnih instalacija, instalater-monter, keramičar-oblagač, konobar, kozmetičar, krojač, kuhar, mesar, monter suhe gradnje, pediker, pekar, pismoslikar, plinoinstalater, podopolagač, pomoćni autolimar, pomoćni bravar, pomoćni cvjećar, pomoćni knjigoveža, pomoćni krojač, pomoćni kuhar i slstičar, pomoćni polagač keramičkih pločica, pomoćni soboslikar i ličilac, pomoćni vodoinstalater, pomoćni vrtlar, pomoćni zidar, prodavač, slastičar, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, soboslikar-ličilac, stolar, strojobravar, telekomunikacijski monter, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozila, vrtlar, zidar.
PROGRAMI OBRAZOVANJA U TRAJANJU OD DVIJE GODINE: monter strojeva i konstrukcija i pomoćni kuhar.
PROGRAMI SREDNJE ŠKOLE MATE BLAŽINE LABIN: opća gimnazija, ekonomist, elektrotehničar, instalater-monter, elektromehaničar, prodavač, kuhar, konobar
http://www.ssmb.hr/663/upisi-2018
PROGRAMI SREDNJIH ŠKOLA U PULI
SREDNJE ŠKOLE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
Buje
Gospodarska škola Istituto professionale Buje
Srednja škola "Vladimir Gortan" Buje
Talijanska srednja škola "Leonardo da Vinci" Buje
Buzet
Labin
Srednja škola Mate Blažine Labin
Pazin
Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin
Pazinski kolegij - Klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti
Poreč
Srednja škola Mate Balote Poreč
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića Poreč
Pula
Industrijsko-obrtnička škola Pula
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti Pula
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula
Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
Talijanska srednja škola Dante Alighieri Pula
Rovinj
Srednja škola Zvane Črnje Rovinj
Strukovna škola Eugena Kumičića Rovinj
Talijanska srednja škola Rovinj
UČENIČKI DOMOVI
Učenički dom u sklopu Pazinskog kolegija - klasične gimnazije Pazin s pravom javnosti
Kako izračunati bodove za upis u srednju školu?
Za sve programe srednje škole važan je prosjek svih ocjena na dvije decimale od 5. do 8. razreda. Na temelju prosjeka ocjena tako se može steći ukupno 20 bodova. U nastavku pročitajte koji su još kriteriji uz prosjek ocjena sva četiri razreda važni za upis pojedine kategorije škole. U svakoj tablici prikazan je najveći mogući broj bodova koji učenik može imati ako od 5. do 8. razreda ima prosjek svih ocjena 5,00 i ocjenu 5 iz svih traženih predmeta.
a) za gimnazije i strukovne škole u trajanju od najmanje 4 godine: zbroj ocjena iz 7. i 8. razreda sljedećih predmeta: hrvatski jezik, matematika, prvi strani jezik, 2 predmeta posebno značajna za upis koji su propisani za program gimnazije ili strukovne škole, predmet posebno značajan za upis koji odredi škola (škola sama može odrediti koji predmet će još bodovati pri upisu). Predmeti posebno značajni za upis koji su propisani za određeni program obrazovanja mogu se pronaći pri kraju Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole (u prilogu ove stranice). Predmeti posebno značajni za upis koje propisuje škola mogu se pronaći u natječaju za upis u tu srednju školu.
|
Elementi vrednovanja |
5. r |
6. r |
7. r |
8. r |
Ukupno bodova |
|
Prosjek ocjena |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
20 |
|
Hrvatski jezik |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Matematika |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
1. strani jezik |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Predmet značajan za upis (propisan) |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Predmet značajan za upis (propisan) |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Predmet značajan za upis (propisuje škola) |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Ukupno |
|
|
|
|
80 |
b) za strukovne škole i obrtničke škole u trajanju od 3 godine: zbroj ocjena iz 7. I 8. razreda sljedećih predmeta: hrvatski jezik, matematika, prvi strani jezik
|
Elementi vrednovanja |
5. r |
6. r |
7. r |
8. r |
Ukupno bodova |
|
Prosjek ocjena |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
20 |
|
Hrvatski jezik |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Matematika |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
1. strani jezik |
|
|
5 |
5 |
10 |
|
Ukupno |
|
|
|
|
50 |
c) za strukovne škole u trajanju manjem od 3 godine: prosjek svih ocjena na dvije decimale od 5. do 8. razreda
|
Elementi vrednovanja |
5. r |
6. r |
7. r |
8. r |
Ukupno bodova |
|
Prosjek ocjena |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
5,00 |
20 |
MINIMALNI BODOVNI PRAG
Minimalni bodovni prag škola može utvrditi za sve programe u trajanju od najmanje četiri godine (gimnazije, strukovne škole i programi koji traju pet godina). Minimalni bodovni prag je najmanji broj bodova koje učenik mora imati da bi se upisao u određeni program srednje škole. Mora se zadovoljiti isključivo bodovima na temelju ocjena iz škole (ne dodatnim bodovima s natjecanja, bodovima zbog otežanih uvjeta obrazovanja i sl.). Utvrđeni minimalni bodovni prag primijenjuje se u ljetnom, jesenskom i naknadnom upisnom roku. Minimalni bodovni prag škola objavljuje na svojim web stranicama ili oglasnoj ploči.
Neka zanimanja su traženija na tržištu rada, a to je važno razmotriti u odabiru srednje škole/ zanimanja. Traženija zanimanja na tržištu rada su ona zanimanja za koja je najveći broj poslodavaca prijavio Zavodu za zapošljavanje potrebu za zapošljavanjem radnika te se u takvim zanimanjima lakše zaposliti. Podaci koje u nastavku navodimo neka vam posluže samo kao okvirna informacija jer se svake godine mijenjaju. Kako biste dobili točnije i potpunije informacije o najtraženijim zanimanjima i zapošljavanju, posjetite mrežne stranice www.hzz.hr i kontaktirajte najbliži područni ured Zavoda za zapošljavanje (kod nas područni ured Pula).
Na razini fakultetskog obrazovanja, veća potreba na tržištu rada je za zanimanjima: nastavnik matematike, elektrotehnika, računarstvo i strojarstvo, medicina, farmacija, rehabilitacija, logopedija, anglistika (engleski jezik) i germanistika (njemački jezik). Manja potreba na tržištu rada je za ekonomistima i pravnicima.
Na razini srednjoškolskog obrazovanja, veća potreba na tržištu rada je za medicinskim sestrama/tehničarima opće njege, slastičarima, kuharima, konobarima, mesarima, pekarima, tesarima, zidarima. Manja potreba na tržištu rada je za ekonomistima, komercijalistima, upravnim referentima i hotelijersko-turističkim tehničarima, prodavačima i frizerima.
Diljem Europe javljaju se potrebe za određenim vrstama zanimanja; takozvanim poslovima "bijelih kuta" (poslovi u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama) i "zelenim poslovima" (poslovi u energetici, gospodarenju vodama i otpadom, građevini, prijevozu, industriji, agrikulturi i šumarstvu) gdje će potrebe i prilike za radom biti sve veće.
