preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matije Vlačića Labin

 > O školi
Povijesna crtica o našoj školi

Osnovna škola Matije Vlačića osnovana je odlukom općinske skupštine. Istom odlukom određeno je i njeno školsko područje. Do školske 1962./63. godine djelovala je u Labinu samo jedna osnovna škola koja je brojila preko 1500 učenika. Nagli porast broja stanovnika koji je uvjetovan sve većim zaposlenjem pri istarskim ugljenokopima imao je utjecaj na nagli porast broja djece. Takva situacija je nametnula potrebu otvaranja dviju osnovnih škola.Prvih godina nakon osnivanja prostorne prilike u kojima je škola radila bile su vrlo teške. Nastava se odvijala na četiri mjesta i to: u Gornjem Labinu 5 učionica, u bivšoj tehničkoj školi 4 učionice, 2 učionice iznad radničkog Magazina i 1 učionica u školi Ivo Lola ribar. Takve okolnosti nametnule su potrebu gradnje školske zgrade.

Izgradnja je, nakon prilično mnogo razgovora oko traženja lokacije zgrade, s obzirom na ugrožene zone uslijed rudarenja, započela 1960. godine. Gradnja se zbog nepredviđenih teškoća oko postavljanja temelja kao i zbog pomanjkanja financijskih sredstava otegla sve do 10.9.1964. godine kada smo se konačno uselili u novu školsku zgradu ili bolje rečeno u njenu dovršenu samo 1. fazu jer je u drugoj fazi bila predviđena dvorana za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

U prvoj fazi u nastavne svrhe koristile su se 12 učionica, radionica, 2 kabineta, knjižnica, prostorija za domaćinstvo i upravne prostorije.Na uređenju okoliša školske zgrade nastavilo se raditi sve do početka 1965. g. kada su uređeni pristupi školskoj zgradi i košarkaško igralište, a od konačnog projekta koji je predvidio i cjelokupno uređenje sportskih terena opet se radi pomanjkanja sredstava odustalo. Sportska dvorana je izgrađena 1976. godine i time je zaokružen kompletan projekt nove škole.

O Matiji Vlačiću

(Labin, 1520. – Frankfurt na Majni, 1575.)

Luteranski reformator, teolog, filozof i crkveni povjesničar. Jedan od najpoznatijih Labinjana. Proveo je većinu života u Njemačkoj, prvo kao student, a kasnije kao profesor teologije, grčkog i hebrejskog jezika. Posvetio je cijeli život predavanju, širenju i obrani onoga što je smatrao izvornim Lutherovim razumijevanjem. Pored teškog života i 18-toro djece, stigao je napisati više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova. Među najznačajnijim djelima su Clavis Scripturae Sacrae (Ključ svetog pisma), Catalogus Testium Veritatis (Katalog svjedoka istine) i Ecelestastica Historia (poznatiji kao Magdeburške centurije), smatra se to prvim radom o crkvenoj povijesti napisan iz protestantske perspektive.

POVIJESNA CRTICA O NAŠEM GRADU

Labin se smjestio na brežuljku 320 metara nadmorske visine koji dominira zaljevom Rapca i Krapanjskim kanjonom u kojem se nalazi rudnik Raša. Od ostale Istre dijeli ga dolina rijeke Raše i Čepićko polje. Kontinuitet naseljenosti proteže se od predhistorije do danas, od pećina neolita, preko brončanog doba blagi i sunčani obronci Labina bili su uvijek naseljeni.
U prethistoriji bila je to gradina – kašteljer čiji se građevni smještaj nazire u ovalnom tlocrtu naselja. U je bilo Labinštini oko 15 kašteljera.
U Rimsko doba Labin je bio Municipium Albonensium. Iz toga su vremena ostali mnogi brojni spomenici.
U ranom srednjem vijeku naselje se ograničilo na uži prostor na vrhu brežuljka, a kasnije se postepeno širilo niz južnu blagu padinu.
Iza 1300.g. opasuju se zidinama i kuće sagrađene izvan bedema, a u 16. stoljeću dobio je današnji Stari grad svoj konačni okvir zaštićen fortifikacionim sistemom koji se sastoji od zidova, pet kula i bastiona. Fizionomiju starog dijela daju zgrade koje su podignute tijekom 16-, 17- i 18. stoljeća. Sa stilskim karakteristikama renesanse i baroka koje se primjećuju u oblikovanju vratiju, prozora, balkona i unutrašnjem rasporedu zgrada s predvorjima, unutrašnjim dvorištima, trijemovima. Posebnu privlačnost daju ovom naselju pitoreksni ambijenti, terase sa lijepo izrađenim bunarskim grlima, uglavnom iz 16. st. kao i natkriveni prolazi i uske uličice.
1520. g rodio se Matija Vlačić – Franković (Flacius Illyricus) - pristaša i borac reformacije.
Labinština je kraj bogat ugljenom. 3.3.1921.g. Rudari su okupirali rudnik, održali veliki miting u Vinežu i Labinu, postavili Crvene straže. 20.3.1921. g labinski rudari su u svojoj neproklamiranoj Labinskoj Republici, prvi u našoj povijesti, započeli proizvodnju ugljena za svoj račun. Komitet rudara predstavljao je vlast i rukovodio cjelokupnim radom i životom u bazenu.
Nakon sloma Labinske republike Talijani započinju gradnju stambene četvrti u Vinežu, a iza otvaranja okna Raša izgrađuju i nju. Poslije 1938.g. Otvara se jama Labin i izgrađuje naselje Podlabin.



Zelenice 4

855-488

ured@os-mvlacica-labin.skole.hr

 

 

  NA VRH  

DAN OTVORENIH VRATA

pon, 19.11.2018.

17-18 sati

 

 
Ispis statistike od 31. 8. 2018.

Ukupno: 33911
Ovaj mjesec: 12088
Ovaj tjedan: 409
Danas: 409
 

 
 
 > O školi
CMS za škole logo
Osnovna škola Matije Vlačića Labin / Zelenice 4, HR-52220 Labin / os-mvlacica-labin.skole.hr / ured@os-mvlacica-labin.skole.hr
preskoči na navigaciju