"Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Strategija) koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskom saboru. Promjene predložene Cjelovitom kurikularnom reformom nisu „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske. Ove se promjene nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i razvojne pravce. Zajedno s ciljem 3. Promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja (kojom je predviđeno produljenje dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja s dosadašnjih 11/12 na 12/13 godina) Cjelovita kurikularna reforma možda predstavlja i najsloženiju promjenu predviđenu Strategijom. Drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma i kojom se naglašava kontinuitet je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK, 2011) u kojem su, što je posebno važno za izradu dokumenta područja kurikuluma, po prvi puta iskazani opisi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja te su iskazana očekivana postignuća po obrazovnim ciklusima.
Neke su osnovne smjernice Cjelovite kurikularne reforme:
- Razvoj generičkih kompetencija nužnih za život i rad u 21. stoljeću.
- Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika.
- Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
- Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva.
- Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
- Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
- Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime se osigurava osnova za objektivnije i valjano vrednovanje učeničkih postignuća.
- Korjenita promjena vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.
Cilj je kurikularne reforme uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja cjelovitim sadržajnim i strukturnim promjenama da bi se:
- Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
- Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
- Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece. "
(Iz metodološkog priručnika za prijedlog područja kurikuluma)
